Beč u znaku slova B: Bunjuel, Berlanga i Bardem

05. Februar 2020
Smrt jednog bicikliste, Huan Antonio Bardem, 1955. © Österreichisches Filmmuseum
Smrt jednog bicikliste, Huan Antonio Bardem, 1955. © Österreichisches Filmmuseum

Retrospektiva Austrijske kinoteke u Beču prikazuje u martu 2020. godine filmove Luisa Bunjuela (1900-1983), Huana Antonija Bardema (1922-2002) i Luisa Garsije Berlange (1921-2010).

Posetioci Austrijske kinoteke biće u prilici da uživaju u filmovima Luisa Bunjuela kao i dva podjednako važna reditelja posleratne Španije – Berlange i Bardema. Početak njihovog rada označila je saradnja na crnoj komediji"Ovaj srećni par" (1953.). Nakon Drugog svetskog rata i Bunjuelovog egzila, oba režisera našla su se u središtu filmske obnove Španije i jasno se distancirala od zvanične kinematografije fašističke diktature.

Ozbiljni konflikti Bardema i Berlange sa španskom vlašću uslediće tek kad budu dostigli kreativni vrhunac, a njihovi filmovi osvojili brojne nagrade na međunarodnim festivalima. Bardem će podržati produkciju Bunjuelovog filma "Viridijana" (1961.) koji će, kao i mnogi njihovi projekti, biti zabranjen u Španiji. Komercijalni gubici, animozitet i antipatije filmske kritike ugroziće i gotovo zaustaviti karijere Berlange i Bardema sve do smrti Fransiska Franka 1975. godine.

Bardemova angažovanost, kritičnost i esteticizam stoje nasuprot Berlanginom bizarnom humoru, gubitku slobode i filmskom „snajperisanju“ društva. U "Dobrodošli, gospodine Maršal" (1952.) Luis Berlanga ismeva isključenje Španije iz pružanja američke pomoći u posleratnom periodu dok u crnoj komediji "Dželat" (1963.) iskazuje svoje protivljenje smrtnoj kazni: ostareli krvnik Amadeo uspeva da pronađe naslednika u poslu, ali neiskusni zet-dželat tek treba da izvede svoju prvu egzekuciju. Bardem u istom periodu stvara svoje značajne filmove: "Glumci" – o nepokolebljivoj strasti prema glumačkom zanatu, "Glavna ulica" – o gorkom razočaranju jedne neudate provincijalke i "Smrt jednog bicikliste" koji postaje manifest realističkog filma.

Demokratske promene doneće rediteljima mogućnost za slobodu izraza. Bardem napušta simbolizam i aluzije u korist jasnih formi. Kao član španske Komunističke partije ostaće veran njenim parolama i u tom duhu snimiti filmove "Most" (1976.), "Sedam dana u januaru" (1978.) i "Upozorenje" (1982.). U poslednjoj stvaralačkoj fazi Berlanga usmerava sarkazam ka dekadentnoj eliti i novonastalim strukturama moći. Tako u filmu "Četvrtkom, čudo" (1957.)lokalni moćnici šire lažne vesti o prikazivanju sveca kako bi od svog sela napravili turističku atrakciju. U filmu "Nacionalna puška" (1978.) Berlanga ismeva odgovornost srednje klase u pospešivanju Frankove diktature. Tako će 2002. godine ovaj reditelj posegnuti za neostvarenim projektom – scenom učiteljičinog sna iz filma "Dobrodošli, gospodine Maršal" koju 50 godina ranije nije mogao da snimi – i od nje napraviti kratki film "Učiteljičin san".

Pored različitih oblika cenzure, izbor filmova u Austrijskoj kinoteci se bavi i temom ravnopravnosti polova. Bardem tematizuje žensko pitanje i katolički moral u filmovima "Glavna ulica" i "Nikada se ništa ne dešava" (1963.). Nasuprot tome, Berlangini filmovi su obeleženi strahom od prevlasti i dominacije žena, pre svega film "Prirodna mera" (1974.).

Filmski program počinje 27. februara i traje do 2. aprila 2020. godine.

Komentara (0)

Povezane vesti

Razno
Bečki zoološki vrt 20 godina gaji velike pande
16. Mart 2023
Nedavno je Bečki zoološki vrt Šenbrun obeležio 20 godina saradnje u zajedničkom...
Razno
Raspisan javni poziv za najlepšu fotografiju Zemuna
13. Mart 2023
Opština Zemun raspisala je javni poziv za izbor najlepše fotografije Zemuna za...
Razno
Beograd dobija muzej posvećen ženama?
06. Mart 2023
Ministarka kulture i predsednica Koordinacionog tela za rodnu ravnopravnost Maja Gojković...
Razno
08. Februar 2023
Sajam suvomesnatih proizvoda "Pršutijada" održava se svake godine u prvoj...