Prepolovljen smeštajni kapacitet u srpskim banjama

04. Oktobar 2017

Nikada završeni, urušeni ili zapušteni objekti naših banjskih centara svedoci su pokleklog turistič­kog po­ten­ci­ja­la Sr­bi­je. U pe­ri­o­du od 2008. do 2015, pre­ma podaci­ma Re­pu­blič­kog za­vo­da za sta­ti­sti­ku, na­še ba­nje su osta­le bez 17.300 po­ste­lja, ili 43% ka­pa­ci­te­ta.

Razlo­zi su mno­go­broj­ni, od ne­u­spe­šne pri­va­ti­za­ci­je ho­tel­sko-tu­ri­stič­kih pred­u­ze­ća (HTP), ne­re­še­nih imovinskih odnosa, do ne­za­in­te­re­so­va­no­sti in­ve­sti­to­ra da ho­te­le sta­ve u funk­ci­ju.

No, bez ob­zi­ra na raz­lo­ge za­po­sta­vlja­nja zdrav­stve­no-tu­ri­stič­kih ka­pa­ci­te­ta, na gu­bit­ku su svi, od za­po­sle­nih do korisni­ka uslu­ga. Udru­že­nje ba­nja Sr­bi­je ura­di­lo je 2016. go­di­ne Iz­ve­štaj o sme­štaj­nim ka­pa­ci­te­ti­ma ko­ji su van funk­ci­je i upu­ti­lo na adre­se vi­še Mi­ni­star­sta­va.

Ove go­di­ne ura­di­li su i re­vi­zi­ju Iz­ve­šta­ja, u ci­lju da se ba­nje "po­dig­nu na no­ge", s ob­zi­rom na to da banj­sko-klimatska le­či­li­šta Sr­bi­je pred­sta­vlja­ju dvo­stru­ko, ve­li­ko bo­gat­stvo ove dr­ža­ve.

Na pr­vom me­stu je pri­rod­ni fak­tor – ter­mo­mi­ne­ral­ne vo­de, ga­so­vi, pe­lo­i­di, ko­ji­ma ovaj re­gi­on obi­lu­je. Za­tim i zdravstve­ne usta­no­ve ko­je se u nji­ma na­la­ze. Da­nas u Sr­bi­ji, po re­či­ma Vla­da­na Ve­ško­vi­ća, se­kre­ta­ra Udru­že­nja, u banj­skim i kli­mat­skim me­sti­ma po­sto­ji 25 spe­ci­jal­nih bol­ni­ca. One se ba­ve pre­ven­ci­jom, le­če­njem i re­ha­bi­li­ta­ci­jom u svim obla­sti­ma me­di­ci­ne, či­ne­ći zdrav­stve­ni si­stem znat­no ra­ci­o­nal­ni­jim i jef­ti­ni­jim. Pri­tom, sva­kog me­se­ca na po­sao vra­ća­ju bli­zu 10.000 rad­no spo­sob­nih lju­di.

Ne­pri­me­re­no vre­me­nu kod nas je i ne­do­volj­no sa­gle­da­va­nje zna­ča­ja re­sur­sa mi­ne­ral­nih, ter­mal­nih i ter­mo­mi­ne­ral­nih vo­da, pri­me­ću­je Vešković. Na to upu­ću­je ne­po­sto­ja­nje si­ste­ma­ti­zo­va­nih po­da­ta­ka o svim lokalite­ti­ma na te­ri­to­ri­ji Re­pu­bli­ke Sr­bi­je i nji­ho­va ne­do­volj­na is­tra­že­nost, kao i ne­po­sto­ja­nje ka­te­go­ri­za­ci­je u po­gle­du kva­li­te­ta, ko­li­či­ne, le­ko­vi­to­sti, mo­guć­no­sti ko­ri­šće­nja, in­fra­struk­tur­ne raz­vi­je­no­sti i za­šti­te re­sur­sa.

Za­bri­nja­va i či­nje­ni­ca da je van funk­ci­je vi­še od 5,5 hi­lja­da le­ža­ja. Svi oni po­bro­ja­ni su u iz­ve­šta­ju, uz napome­nu da se ste­pen ne­ga­tiv­nog uti­ca­ja na lo­kal­nu za­jed­ni­cu raz­li­ku­je od me­sta do me­sta.

Od pot­pu­no uni­šte­ne lo­ka­ci­je, kao što je Kur­šu­mlij­ska ba­nja, ko­ja je za­pu­ste­la, pre­ko gu­bit­ka svih le­ža­ja hotel­skog ti­pa, ta­ko da su ne­ka­da ve­le­lep­ni i na­da­le­ko ču­ve­ni sta­ri ho­te­li po­sta­li ru­glo, ka­ko u Ma­ta­ru­škoj i Bo­gu­to­vač­koj ba­nji, ta­ko i u Jo­ša­nič­koj, Vranj­skoj, Ni­škoj, Gam­zi­grad­skoj... Znat­no sma­nje­nje ka­pa­ci­te­ta registro­va­no je i na atraktivnijim tu­ri­stič­kim de­sti­na­ci­ja­ma (Vr­njač­ka ba­nja, So­ko­ba­nja i Ba­nja Ko­vi­lja­ča).

– Ve­ći­na po­me­nu­tih ba­nja je u eko­nom­ski ne­raz­vi­je­nim op­šti­na­ma. Kad bi se sme­štaj­ni ka­pa­ci­te­ti sta­vi­li u funk­ci­ju, ima­li bi­smo mi­li­on no­će­nja vi­še, što je 14% ukup­nog tu­ri­stič­kog pro­me­ta u Sr­bi­ji u 2015. Do­bi­li bismo posao za 2.700 ljudi – za­klju­ču­je Ve­ško­vić na osno­vu po­da­ta­ka do ko­jih se do­šlo pri iz­ra­di Iz­ve­šta­ja, a ko­ji su u pro­te­klih godinu da­na pro­me­nje­ni na­bo­lje sa­mo u Vr­njač­koj ba­nji, gde je do­šlo do pri­va­ti­za­ci­je ho­te­la Zve­zda i Fon­ta­na, ko­ji od ma­ja pri­ma­ju go­ste u 346 so­ba.

U Vr­njač­koj i Vranj­skoj ba­nji na­la­ze se be­ton­ski ko­lo­si či­ja iz­grad­nja ni­je oti­šla da­lje od zi­do­va. Grad­nja ho­tela sa 270 le­ža­ja u Vranj­skoj ba­nji po­če­la je 1978. go­di­ne. Ze­mlji­šte je PIO fon­du ustu­pi­la Spe­ci­jal­na bol­ni­ca i tu je na­stao za­plet zbog ko­ga je usle­dio ma­ra­ton­ski sud­ski pro­ces.

No­va zve­zda, ko­ja se na­la­zi na pro­me­na­di u Vr­njač­koj ba­nji, u sa­sta­vu je HTP Fon­ta­na, ko­je je po­sle ne­u­spe­le privati­za­ci­je oti­šlo u ste­čaj. U ste­ča­ju je i HTP Ba­nja Ko­vi­lja­ča, sa objek­ti­ma Pod­ri­nje i Gu­če­vo. Osta­tak fir­me dat je na upra­vlja­nje Spe­ci­jal­noj bol­ni­ci za re­ha­bi­li­ta­ci­ju – jed­nom od naj­sa­vre­me­ni­jih re­ha­bi­li­ta­ci­o­nih cen­ta­ra te vr­ste u Evro­pi.

Ve­ći­na za­pu­šte­nih obje­ka­ta je, na ovaj ili onaj na­čin, u dr­žav­nom vla­sni­štvu, re­ci­mo Spe­ci­jal­na bol­ni­ca za rehabilitaci­ju Žu­bor u Kur­šu­mlij­skoj ba­nji vla­sni­štvo je Fon­da PIO, kao i za­vr­še­ni ho­tel u Jo­ša­nič­koj ba­nji, ko­ji ni­ka­da ni­je bio u funk­ci­ji.

Pri­mer lo­še pri­va­ti­za­ci­je je i HTP Sr­bi­ja tu­rist iz Ni­ša. Ni­ška ba­nja je na tu­ri­stič­koj kar­ti Sr­bi­je osta­la je­di­no zahvaljuju­ći In­sti­tu­tu za re­ha­bi­li­ta­ci­ju. O ne­ka­da pre­pu­nim ho­te­li­ma Sr­bi­ja, Par­ti­zan i Ozren sve­do­če sa­mo ru­še­vi­ne.

Pro­lom ba­nja i Ma­ta­ru­ška, obe na­sta­le na iz­vo­ri­ma le­ko­vi­te vo­de, de­ce­ni­ja­ma su ra­di­le po slič­nim pra­vi­li­ma.

Ma­ta­ru­ška ni­je me­nja­la vla­sni­ka i ne ra­di. Pro­lom je pri­va­ti­zo­va­na 2000. go­di­ne u Ak­ci­o­nar­sko dru­štvo Pla­nin­ka, sa se­di­štem u Kur­šu­mli­ji. Ona po­tvr­đu­je tvrd­nju da je pri­va­ti­za­ci­ja re­še­nje ko­je bi do­ne­lo sto­ti­ne mi­li­o­na pri­ho­da od sme­šta­ja, po­re­za, tak­sa. Pla­nin­ka je u ve­ćin­skom vla­sni­štvu (95%) ma­lih ak­ci­o­na­ra, ko­ji su, u ve­li­koj me­ri, i rad­ni­ci za­po­sle­ni u ne­kom od nje­nih de­lo­va. Po­en­ta uspe­ha je u do­ma­ćin­skom po­slo­va­nju.

Izvor: Politika

Komentara (0)

Povezane vesti

Turizam
Air Serbia ostvarila profit od 40,5 miliona evra u 2023. godini
19. Mart 2024
Zahvaljujući uvođenju preko 20 novih destinacija, velikom rastu ukupnog broja letova i...
Turizam
Istanbul jedna od najboljih evropskih destinacija za solo putnike
18. Mart 2024
Istanbul je ocenjen kao jedna od najboljih evropskih destinacija za solo putnike, pružajući...
Turizam
Visit Online d.o.o. iz Beograda prvi kompanijski član Globalnog saveta za održivi turizam u Srbiji
14. Mart 2024
Kompanija Visit Online Smart Solutions iz Beograda koja je razvila i vodi digitalnu platformu...
Turizam
Otvaranje nautičke sezone 16. marta u Beogradu
14. Mart 2024
Upljovljavanjem kruzera “Viking Lif” kompanije Viking River Cruises u Međunarodno...