Peking - grad u kom stvarnost postaje bajka

01. April 2016
Zabranjeni grad, Foto: Mirko Kuzmanović
Zabranjeni grad, Foto: Mirko Kuzmanović
Beihai park
Beihai park
Crni labudovi u Staroj Letnjoj palati
Crni labudovi u Staroj Letnjoj palati
Houhai
Houhai
Hram neba
Hram neba
Kineski zid
Kineski zid
Zabranjeni grad, severna kapija
Zabranjeni grad, severna kapija
Letnja palata
Letnja palata
Nacionalni centar za primenjene umetnosti
Nacionalni centar za primenjene umetnosti
Nevesta pozira u Hramu neba
Nevesta pozira u Hramu neba
Peking sa visine
Peking sa visine
Peking u sumrak
Peking u sumrak
Svekineski narodni kongres
Svekineski narodni kongres
Tiananmen
Tiananmen
Ukrasni zid u parku Ritan
Ukrasni zid u parku Ritan
Ulica hrane u Pekingu
Ulica hrane u Pekingu
Ulice Pekinga
Ulice Pekinga
Vežbanje Tai-či-čuana
Vežbanje Tai-či-čuana
Umetnik na ulici Pekinga
Umetnik na ulici Pekinga
Wangfujing pred Novu godinu
Wangfujing pred Novu godinu
Zabranjeni grad
Zabranjeni grad

Početkom 20. veka, kada su jednog misionara upitali da kaže nešto o Kini, on je odgovorio „Vi se ne smete osloniti na moje tvrdnje, jer sam Kinu napustio ima već tri meseca, tako da ono što ja govorim o Kini i njenom narodu može biti zastarela stvar“. Jedna od osnovnih karakteristika Kine i njenog stanovništva je stalna i neprestana promena.

U ovoj zemlji na Dalekom Istoku, kao i u njenom glavnom gradu Pekingu (na kineskom Bejđing – severna prestonica), prisutne su svakodnevne i mnogobrojne promene. Grade se nove moderne zgrade, obnavljaju se stari istorijski kompleksi i spomenici. Kinezi su narod koji se izuzetno lako i brzo prilagođava novim prilikama i trendovima. Peking kao jedna od svetskih metropola je pravi primer toga.

Pod Kapijom nebeskog mira

U samom centru grada nalazi se jedan od najvećih gradskih trgova na celom svetu Tjenanmen, u prevodu Kapija nebeskog mira. Na tom neverovatno prostranom i impozantnom mestu istovremeno može stati oko milion ljudi. Sa tog trga Mao Cetung se 1. oktobra 1949. godine obratio milionima Kineza i proglasio početak Narodne Republike Kine. Na njemu se i danas vijori kineska zastava kao prepoznatljiv nacionalni simbol. Na Trgu se nalazi i mauzolej Mao Cetunga, jedne od najznačajnih ličnosti moderne kineske istorije. Sa jedne strane trga nalazi se Nacionalni muzej, koji čuva najraznovrsniju zbirku predmeta iz najranijih perioda kineske istorije. Sa trga se može ući u Zabranjeni grad, ali i u najstariju trgovačku ulicu Pekinga Ćjenmen (prednja vrata ili kapija). Ćjenmen je ulica u kojoj je očuvan stari izgled sa početka 20. veka, ali sa obnovljenim i restauriranim zgradama i radnjama. Danas je ovo ulica suvenira u kojoj se mogu kupiti najraznovrsniji predmeti poput čvorova za sreću, obeleživača za knjige, amajlija od žada i drugih sitnica.

Nasuprot ove ulice, koja predstavlja drevnu Kinu, u Pekingu danas možete prošetati i novom pešačkom zonom i glavnom ulicom grada - Vangfuđing (Bunar prinčeve palate). Nova pešačka zona izgrađena je u zapadnom stilu i poput evropskih metropola sakuplja prodavnice najpoznatijih svetskih brendova. Ali odmah iza ugla nalazi se i ulica sa tradicionalnim kineskim zgradama i malim radnjama u kojima se mogu kupiti suveniri ili probati neki od poznatih specijaliteta kineske kuhinje. Ulica Vangfuđing predstavlja savršen primer spoja drevne i moderne Kine.

Zabranjeni grad

Na ulazu u Zabranjeni grad nalazi se ogroman portret Mao Cetunga, sa kojeg Mao gleda u pravcu Tjenanmena i sa blagonaklonošću posmatra svoje sunarodnike, turiste i putnike namernike koji dolaze da ga posete. Ova epohalna kineska građevina, i pored toga što je obnavljana više puta kroz istoriju, zadržala je svoj tradicionalni izgled i dušu. Na samom ulazu u Zabranjeni grad nalaze se velika teška vrata sa zlatnim poluloptama koje su ravnomerno raspoređene. Ima ih po devet u svakom redu, jer je za Kineze broj devet srećan broj.

Zabranjeni grad predstavlja kompleks palata, dvorana, odaja, dvorišta i vrtova. Samo car i njegova pratnja, evnusi i državni činovnici, mogli su da uđu i borave u njemu dok je za običan narod to bilo zabranjeno, te otuda i potiče njegovo ime. Konkubine i sluge nisu smele da napuštaju grad bez posebne dozvole. U prednjem delu održavane su svečanosti i parade, dok su u unutrašnjim dvorištima živeli članovi carske porodice. Na krovu carske palate kao statusni simbol stoji devet zmajeva. Raznovrsni predmeti i figure koji su do danas sačuvani označavali su hijerarhiju na dvoru i moć vladara. Među mnogobrojnim palatama izdvajaju se Dvorana najviše harmonije, Dvorana potpune harmonije i Dvorana očuvanja harmonije. Car se u dvoranama molio i prinosio žrtve za boljitak carstva.

Danas su neke palate pretvorene u muzeje u kojima je pored raznih sačuvanih predmeta iz vremena imperijalističke Kine moguće videti i poklone koje su carevi za vreme svoje vladavine dobijali od stranih vladara. U Zabranjenom gradu drveće i cveće nalazi se u prelepom carskom vrtu, uređenom u klasičnom kineskom stilu. Carski vrt je na kraju svih palata i odaja. Razlog za tako nešto možemo potražiti u kineskim simbolima, odnosno kineskom pismu. Kineski karakter za pospanost i umor piše se kao pravougaonik u čijoj sredini je simbol za drvo - na kineskom kun. Da se carska svita i podanici ne bi odmarali i dremali po dvorištima u toku radnog vremena, arhitekte su predložile da se carski vrt napravi na samom kraju ovog monumentalnog kompleksa. U carskom vrtu se nalaze stabla drveća koje je staro i po nekoliko stotina godina, ali i mladice bambusa i prelepog cveća koje ga svakog proleća oboji i osveži novim nijansama. U bašti, koja je oaza mira i spokoja, čovek zaboravlja užurbanost modernog vremena i prepušta se uživanju i sanjarenju.

Svetsko čudo stvoreno ljudskom rukom

Pekinžani posebno vole da uživaju u hladovini parka poznatijeg kao Hram Neba (na kineskom Tjen Tan). Hram Neba se nalazi na jugu Pekinga, on je jedan od najznačajnijih i najvećih hramova u Kini. Po površini veći je od Zabranjenog grada. Kinezi su verovali da je car Sin Neba i da zemljom vlada u ime nebeskog cara. Nekada su carevi u Hramu Neba odavali počast bogovima neba, prinosili žrtve i molili se za dobru i obimnu žetvu. Danas se može uživati u lepoti Hrama kružnog brega, Imperatorskom nebeskom svodu i Dvorani bogoslužbe za dobar rod. U parku Hrama Neba takođe se nalazi drveće koje već vekovima ponosno prkosi hladnim pekinškim zimama i veoma toplim letima.

Neizostavna stanica svih koji dođu u Peking je i Čang Č'ng, odnosno, Veliki kineski zid, koji je jedino svetsko čudo koje je stvorila ljudska ruka. Teško je zamisliti da se taj zid koji je dug oko 7.000 kilometara, poput zmije uvija po planinskim vencima, strmim predelima i pustinji. U svom vijuganju ponegde se susreće i spaja sa nebom. On pruža neobičan osećaj veličine i tajanstvenosti istovremeno. Izgradnja Velikog kineskog zida trajala je nekoliko stotina godina, pri njegovom građenju prinete su mnoge žrtve – stradao je veliki broj Kineza. Već dugi niz vekova te zidine i kule odolevaju vremenu i ponosno čuvaju istoriju kineskog naroda. Da bi se mogla razumeti ta grandioznost i lepota, treba se naći pored i ispod samog zida, prošetati njegovim strmim i ravnim bedemima, sedeti na kuli i uživati u njegovim linijama i obrisima koji se naziru u daljini. Sa zida se pruža predivan pogled – polja pirinča, šume, reke i jezera – sve u savršenom redu i na svom mestu, kao da ih je neko četkicom nacrtao na platnu i oživeo.
 
Kao da je vreme stalo

Peking, mesto na kom se susreću tradicija i moderno u svakom pogledu može parirati svetskim metropolama. Ovaj grad i pored brzog razvoja i napretka, i dalje dostojanstveno čuva svoje stare ulice, parkove i palate. Najstarije ulice u kojima se i dan danas može osetiti duh drevnog Pekinga poznate su kao Hutonzi (na kineskom Hutung). Uzane krivudave uličice, kuće načičkane jedna uz drugu, crvena vrata, zidovi koji zaklanjaju dvorišta i život starih Pekinžana, privlače svojom mističnošću i posebnošću. Prolazeći kroz ove uličice možete naleteti na vozače rikši koji se nude da vas povezu u obilazak, a gazde malih i neuglednih restorana ljubazno će vam ponuditi najukusniju činiju pirinčanih rezanaca. U ovim delovima grada kao da vreme staje i odoleva modernoj trci i žurbi.

Parkovi su poput divnih slika koji se skrivaju iza „kineskih zidova“ i masivnih crvenih vrata. Stara letnja palata (na kineskom Juenmingjuan), predstavlja nekadašnji carski vrt prestonice. U ovoj palati korišćena je kombinacija različitih stilova, ona je savršen spoj kineske i zapadne arhitekture. Ovaj vrt nad vrtovima bio je mesto gde su se carevi odmarali od letnje žege. U 18. veku Stara letnja palata je bila poznata i širom Evrope, i u velikoj meri je uticala na evropske vrtove tog perioda. Sredinom 19. veka britanska i francuska vojska su spalile i uništile palatu, tako da se danas mogu videti samo ruševine i ostaci nekada velelepne građevine. Malo dalje u pravcu severozapada nalazi se Letnja palata (na kineskom Jih'juan). Letnja palata je jedan od najvećih parkova u Pekingu, oko tri četvrtine ovog predivnog parka zauzima jezero Kunming. U Letnjoj palati pored velikog prostranstva i jezera može se uživati i u Paviljonu Budinog mirisa, koji je otvaran samo dva puta mesečno da bi se carevi molili u njemu. U zasvođenom prolazu (hodniku), koji je dugačak skoro 800 metara, nalazi se oko 8.000 različitih slika, na kojima su prikazane biljke i pejzaži ovog prelepog kompleksa. Jezero Kunming, nastalo proširivanjem prirodnog jezera, ima sedam mostova i mnoštvo mesta na kojima se posetioci mogu odmarati i pecati.

Mostovi – simbol sklada i lepote


Šetajući gradom i parkovima, po svojoj lepoti i gracioznosti naročito se izdvajaju mostovi koji su svuda prisutni. Peking u svojim kutcima verno skriva i čuva drvene mostove crvene i plave boje, kao i bele mermerne mostove ukrašene raznovrsnim figurama i ornamentima. Ovi mostovi su primer savršenog sklada i lepote tradicionalne kineske arhitekture.

Most Marka Pola (na kineskom Lugou ćjao), nalazi se u jugozapadnom delu Pekinga. Poznati italijanski putopisac Marko Polo u svom dnevniku opisuje ovaj most sledećim rečima „Preko reke nalazi se veoma dobar kameni most, toliko dobar zaista, da ima svega nekoliko sličnih u celom svetu“. Zahvaljujući njegovom opisu, most postaje poznat Evropljanima, koji mu i daju ime Most Marka Pola. Most je napravljen od belog mermera, a njegovu ogradu ukrašavaju isklesane figure lavova, od kojih kažu da nijedna nije ista. Poznat je i po tome što je u njegovoj blizini 1937. godine ispaljen prvi metak otpora japanskoj agresiji. U blizini mosta sagrađen je i Memorijalni Muzej anti-japanskog rata. U Muzeju je prikazano stradanje kineskog naroda u periodu Drugog svetskog rata.

Kinezi su narod sa drugačijim običajima i verovanjima; sa svojom jedinstvenom filozofijom; sa svojim specifičnim shvatanjima morala i etike; sa svojim idejama o životu i radu, ukratko – jedan potpuno drugi svet koji živi tamo daleko na Istoku. Ovaj narod u sebi čuva i neguje posebnu energiju i snagu. I kao što je jedan pisac jednom davno rekao: „Kinezi su narod čija budućnost gleda u večnost“. A Peking – grad u kom su isprepleteni prošlost, sadašnjost i budućnost, u kom se „ne zna gde se završava stvarnost, a gde počinje bajka“!

Autor: Jelena Despotović
Foto: © Mirko Kuzmanović
© Turistički Svet

Poslednji komentari

Biljana Dimčić
Petak , 14.09.2018. 11:31h
Preporuka:
0
+
0
-
Bravo! Kako je dobro napisano....hvala na inforamacijama.... Veoma sam radosna što sam pročitala vaš tekst.

Povezane vesti

Turizam
Air Serbia ostvarila profit od 40,5 miliona evra u 2023. godini
19. Mart 2024
Zahvaljujući uvođenju preko 20 novih destinacija, velikom rastu ukupnog broja letova i...
Turizam
Istanbul jedna od najboljih evropskih destinacija za solo putnike
18. Mart 2024
Istanbul je ocenjen kao jedna od najboljih evropskih destinacija za solo putnike, pružajući...
Turizam
Visit Online d.o.o. iz Beograda prvi kompanijski član Globalnog saveta za održivi turizam u Srbiji
14. Mart 2024
Kompanija Visit Online Smart Solutions iz Beograda koja je razvila i vodi digitalnu platformu...
Turizam
Otvaranje nautičke sezone 16. marta u Beogradu
14. Mart 2024
Upljovljavanjem kruzera “Viking Lif” kompanije Viking River Cruises u Međunarodno...