Mogu li Divčibare da privuku investitore?

20. Avgust 2020
Ilustracija, foto: Pixabay
Ilustracija, foto: Pixabay

Tokon sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog veka nije postojala velika razlika između Divčibara i Zlatibora u pogledu mogućnosti za odmor. Osim toga što im je priroda podarila, obe lokacije imale su u ponudi društvene hotele i vikendice koje su turisti obilato koristili bežeći od gradske vreve i gužve.

Vremenom su se stvari drastično promenile, bar na Zlatiboru. Divčibare su godinama tavorile, ali i pored toga, zbog svog položaja pre svega, uvek su bile interesantne za goste iz Novog Sada i Beograda. Faktor blizine jedino masovno nisu koristili Valjevci, koji su u svojim rukama imali i nož i pogaču, s obzirom na to da su dobili tapiju na gazdinstvo ovim prostorom, piše Nebojša Bojanić.

Decenije su prolazile, a ponuda ne samo da nije proširivana, već su i postojeći objekti postali nagriženi zubom vremena. Na ovo se nadovezivao večiti problem neuređene komunalne strukture, tako da ni ambiciozni plan kompanije Vujić da, preuzimanjem hotelskih objekata nekadašnje Sloge, Divčibarama udahne novi život nije doneo nikakav rezultat.

Imala je porodica Vujić želju da na ovoj lepotici podigne i nov kongresni centar koji bi privukao veliki broj gostiju, da izgradi kompleks sportskih terena različite namene, ali sve je palo u vodu. Izostala je najavljivana podrška države i grada Valjeva, a nagomilani problemi na drugim stranama onemogućili su investiranje u Divčibare.

Jedino po čemu se u centru razlikovalo vreme bila je nova crkva sa okruženjem. Pored toga, izgrađen je tek po neki objekat ozbiljnijeg sadržaja, od kojih za pojedine nisu postojale ni potrebne dozvole.

Danas gostiju ima, a po aktuelnom stanju tek će ih biti. Poslednjih godina gradi se puno. Braća Teodosić otvorila su nov, reprezentativan hotel, upotpunivši ponudu izgradnjom sportskih terena, a čast da prvi odrade pripreme, koristeći kapacitete Crnog vrha i Divčibara imali su fudbaleri Crvene Zvezde.

Za očekivati je da će njihov primer slediti i drugi. Hotela u izgradnji ima sasvim dovoljno u odnosu na neka prošla vremena, ali i pored toga uočljiv je nedostatak manjih ugostiteljskih objekata. Kafića gotovo i da nema, a isto važi i za prodavnice prehrambenih artikala, pekare, noćne klubove, zabavne i druge parkove, igraonice, poslastičarnice, kladionice, kazina… A sve su to sadržaji koji bi imali svoju klijentelu. Konkurencija bi sigurno uticala i na cene usluga, koje su paprene i ne zaostaju za Kopaonikom i Zlatiborom.

Za zimske čarolije, nova ski staza sa pratećom infrastrukturom ima potrebni potencijal, ali i dalje najveće bogatstvo predstavljaju brojne pešačke trase kroz nedirnutu prirodu.

Ostaje nada da će Valjevo u bliskoj budućnosti privući investitore, da će im omogućiti da prošire postojeću ponudu i da će slediti primer male Čajetine, koja živi od turizma. Bitno je da su se stvari pomerile sa mrtve tačke.

Izvor: Valjevski / eKapija

Komentara (0)

Povezane vesti

Turizam
Na Jahorini uređena pešačka staza duga 16km
02. Oktobar 2023
Povodom Svetskog dana turizma u sredu je na Jahorini otvorena pešačka staza dužine 16...
Turizam
Air Serbia uvodi letove između Beograda i Porta
29. Septembar 2023
Air Serbia će od 10. novembra 2023. godine uspostaviti direktne letove između Beograda i Porta...
Turizam
TOS obeležio Svetski dan turizma na Turističkom forumu Srbije u Nišu
27. Septembar 2023
Svetski dan turizma, koji se u međunarodnoj turističkoj zajednici proslavlja 27. septembra,...
Turizam
Nova oaza za ljubitelje pešačenja – Vlasina bogatija za 47 km uređenih staza
25. Septembar 2023
Turistička ponuda zaštićenog područja Vlasine bogatija je za 47 kilometara obnovljenih...