Kongresni turisti najveće "trošadžije" među gostima Beograda

03. April 2019
Kongresni turisti najveće 'trošadžije' među gostima Beograda

Osim direktnih prihoda, kongresi imaju i promotivni, ali i značaj za lokalnu zajednicu. – Otvoren konkurs za sufinansiranje organizacija kongresa, manifestacija, edukacija u oblasti turizma, izložbi i unapređenje turističkih programa informacionim tehnologijama

Koliko god kongresni turisti koji dolaze u Beograd bili okupirani naučnom ili biznis delatnošću koja ih je dovela u ovaj grad, vole oni da prošetaju gradskim ulicama, svrate u restoran, market i po svoj prilici, ne štede.

Kako kaže Miodrag Popović, direktor Turističke organizacije Beograda, prema nekim ranijim računicama, kongresni turista, sa kotizacijom, u Beogradu potroši više od 500 evra i predstavlja jednog od najvećih „trošadžija” među našim gostima. To je veliki prihod, pa zato i ne čudi što se gradski čelnici već godinama muče da pronađu način da se rekonstruiše „Sava centar”, koji sa dvoranom od 6.000 mesta i plenarnom salom od oko 3.700 mesta predstavlja najveći kongresni centar na Balkanu i potencijalnu „zlatnu koku” beogradskog turizma.

Grad je, kako bi podržao jačanje ovog vida turizma, juče raspisao i javni konkurs za dodelu novca za sufinansiranje organizacija kongresa, manifestacija, edukacija u oblasti turizma, izložbi i unapređenje turističkih programa korišćenjem informacionih tehnologija. Pobednicima konkursa koji traje do 3. maja biće odobrena sredstva za maksimalno do 86 odsto ukupnih troškova, ali ne više od milion dinara.

Cilj ovog konkursa, kako je izjavio gradski sekretar za privredu Milinko Veličković, jeste povećanje broja skupova organizovanih u našem gradu, sa idejom unapređenja međusobne saradnje između naučnih i stručnih asocijacija i udruženja kao neprofitnog sektora. Ujedno, ideja je i da se unapredi kvalitet turističke ponude grada.

– Beograd je najveći poslovni, kongresni i kulturni centar u regionu, turističko mesto prve kategorije, jedan je od najstarijih evropskih gradova bogate istorije, koji iz godine u godinu beleži porast u broju turista i sve više se pozicionira na turističkoj mapi Evrope i sveta. U našem gradu je u prethodnoj godini zabeleženo više od dva miliona noćenja. Veliki broj svetskih medija okarakterisao je Beograd kao izuzetno atraktivnu i poželjnu turističku destinaciju, grad koji nikako ne bi trebalo propustiti. Podsticajnim sredstvima, grad na ovaj način direktno utiče na razvoj i unapređenje turističke ponude i pozicioniranje grada među vodeće turističke centre – rekao je Veličković, a preneo Beoinfo.

Ovim konkursom ne samo da se doprinosi razvoju kongresnog i manifestacionog turizma, već i kreiranju boljeg i modernijeg imidža Beograda, podizanju nivoa prodaje, osvajanju novih tržišta i povećanju kvaliteta ukupne turističke ponude.

– Osim što su veliki potrošači, kongresni turisti mnogo donose i kao promotori ponude našeg grada. Uz to, vrlo često organizuju se skupovi gde dolaze ljudi koji pokreću javno mnjenje u svojim zemljama što nam je takođe značajno zbog promocije. Sve su to koristi koje mi imamo od kongresnog turizma – objašnjava Miodrag Popović i podseća da je Beograd na prošlogodišnjoj listi ICCA (Međunarodne asocijacije za kongrese i konferencije) koja se odnosi na 2017. godinu, po broju organizovanih kongresa bio 24. u Evropi, a 49. u svetu od ukupno 197 zemalja.

U Beogradu je tako pretprošle godine bio organizovan 51 ovakav skup što je naš grad pozicioniralo ispred LJubljane, Zagreba, Bukurešta, Sofije... Kakva je situacija bila prošle godine saznaćemo već u maju kada bi trebalo da izađe nova lista.

Dragana Babović, iz službe za kongrese TOB-a, objašnjava da u poslovne skupove spadaju kongresi, konferencije i seminari, na svetskom, evropskom, regionalnom i domaćem nivou. Pošto, kaže, ne postoji obaveza organizatora da obaveštavaju o održavanju ovakvih skupova, TOB ima informacije samo o onima gde se traži njihova pomoć – logistička, za promotivni materijal, odabir mesta za društvene aktivnosti...

– Konferencije se uglavnom odnose na korporativne, odnosno skupove kompanija koje imaju manji broj učesnika, dok kongresi asocijacija imaju od 300 pa do šest ili sedam hiljada učesnika. Skupovi asocijacija donose najveću korist gradu. Popunjavaju se hotelski kapaciteti, kongresne agencije imaju posla, mnogi imaju i posebne društvene aktivnosti... Velika prednost Beograda u ovoj oblasti je to što ima „Sava centar” koji zajedno sa hotelima u blizini i aerodromom udaljenim 15 kilometara čini idealan „kongresni paket” – objašnjava Babovićeva i dodaje da su poboljšanje infrastrukture, povećanje kapaciteta, dolazak hotelskih lanaca... doprinos razumevanju značaja kongresnog turizma i koristi koje on donosi.

Jer, jedan kongres, dodaje ona, ne samo što ima direktne efekte na poslovanje hotela, restorana... već utiče i na lokalnu zajednicu. Tako na primer, ona ima korist od kongresa kardiologa i zbog toga što svojim lekarima ne plaća karte i rezervacije u hotelima... već skup dovodi kod njih.

Izvor: Politika

Komentara (0)

Povezane vesti

Turizam
Putovanje kroz TourismTech: Nove tehnologije u hotelijerstvu i turizmu
23. April 2024
U ponedeljak, 22.04.2024. na Fakultetu za hotelijerstvo i turizam u Vrnjačkoj Banji,...
Turizam
Egejska regija Turske: Raj za sladokusce i ljubitelje vina
19. April 2024
Kada kažemo maslinovo ulje, morski plodovi i vina raskošnog ukusa, najčešće...
Turizam
Svi na Karneval u Budvu – zajedno!
19. April 2024
Najatraktivnija prolećna manifestacija, Međunarodni budvanski karneval, ove godine se održava...
Turizam
Air Serbia uspostavila direktan let između Beograda i Mostara
16. April 2024
Air Serbia je letom JU634 uspostavila direktnu avio-liniju između Beograda i Mostara. Do tog...