Jan Lundin, ambasador Kraljevine Švedske u Srbiji: Švedska – zemlja 100.000 jezera

23. Jul 2019
Foto: Goran Zlatković
Foto: Goran Zlatković
Bohuslän, Credits: Per Pixel Petersson
Bohuslän, Credits: Per Pixel Petersson
High Coast, Ångermanland, Credits: Friluftsbyn Höga Kusten
High Coast, Ångermanland, Credits: Friluftsbyn Höga Kusten
Djurgården, Stockholm, Credits: Ola Ericson
Djurgården, Stockholm, Credits: Ola Ericson
Stockholm, Credits: Lola Akinmade Åkerström
Stockholm, Credits: Lola Akinmade Åkerström
Läckö, Credits: Per Pixel Petersson
Läckö, Credits: Per Pixel Petersson

S dolaskom leta, turistički nomadi kreću na sve strane sveta, najčešće na jug, na suncem okupane destinacije i topla mora. Oni pravi istraživači, koji više vole autentične izazove od masovnog turizma, kreću u suprotnom smeru – na sever, recimo u Švedsku, zemlju na istočnoj strani Skandinavskog poluostrva, sa neverovatnih 100.000 jezera, u kojoj može da se doživi toliko toga zanimljivog, neobičnog, istinski lepog, daleko od klasične letnje euforije ali dovoljno inspirativno da se napune sve baterije, zadovolje sva čula, ispune razne želje i, konačno, slože sve kockice mozaika – kako, u stvari, izgledaju srećni ljudi.
Da li je Švedska dobar izbor za leto - pitamo Nj.E. Jana Lundina, ambasadora Kraljevine Švedske u Srbiji, koji će sasvim sigurno, baš zato što nas, igrom slučaja, poznaje bolje od većine svojih kolega, na ovo pitanje dati odgovor po meri srpskih turista.

- Švedska kao turistička destinacija uopšte nije loš izbor, mada klima nije često tako prijatna kao u Srbiji, ali je leti, iskreno, prijatnija (naravno ne i na severu) - kaže ambasador Lundin. - U Švedskoj je možda 25-30°C, pa i na jugu, i u centru Stokholma, može da se uživa na peščanim plažama i da se kupa. Švedska je, inače, zemlja veoma bogata vodama, koja, verovali ili ne, ima čak 100.000 jezera! Ona je i jedna od retkih zemalja u kojoj se voda pije iz česme, što je veoma važan podatak za turiste. Kao društveno odgovorna, visoko svesna ekološka država, Švedska je poslednjih 50 godina mnogo ulagala u podizanje kvaliteta života, naročito u sisteme za čišćenje otpadnih voda, koje danas ima svaki grad u Švedskoj, a radimo na tome da se to ostvari i u Srbiji.

Kao turistička destinacija - nastavlja ambasador Lundin, Švedska zaista ima mnogo toga da pruži. Na jugu zemlje su široke peščane plaže, poput Velike plaže u Ulcinju u Crnoj Gori, a ima ih i u strogom centru Stokholma, u stokholmskom arhipelagu. Jedno prelepo veliko ostrvo usred Baltičkog mora - Gotland, po površini je veće od Crne Gore! Koliko je lepo možete videti u filmovima čuvenog Ingmara Bergmana koji je tu provodio svoja leta. Šveđani ga mnogo vole – ističe ambasador Lundin.

Od peščanih plaža do netaknute prirode

- Od juna do avgusta, Švedska je sjajna turistička destinacija i to ne samo njen južni i centralni deo, već i sever. Moj otac je, inače, odrastao na severu u opštini Storuman, koja pripada području Laponije. Iako je veličine Crne Gore, tamo živi tek oko 20.000 ljudi. Koliko je to najbolje govori podatak da na severu živi oko milion ljudi, dok čitava Švedska ima 10 miliona stanovnika, uglavnom na jugu! Na severu ljudi gotovo da i nema, jer nema ni puteva. To je najveći prostor netaknute divlje prirode u Evropi (izuzev Rusije) i vrlo surov, što ga čini atraktivnim za avanturistički turizam.

Kraljevska staza koja iz mog kraja polazi na sever, duga je 800 kilometara. Tu se može planinariti čitavo leto. Jeste da je hladno i ima snega, ali leti uopšte ne pada noć (kao što se zimi ne rađa dan) i to je poseban doživljaj. Baš kao što je u zimskom periodu pojava Polarne svetlosti (Aurora borealis) – neverovatnog fenomena koji se javlja u blizini magnetnih zemljinih polova, stvarajući magličaste pramenove neonske svetlosti u raznim bojama. Sever je leti zanimljiv za planinarenje, a zimi za skijanje, sport koji je vrlo popularan u Švedskoj i naši skijaši su među najboljima u svetu. Dva najpopularnija skijaška centra u Švedskoj su Uren, u blizini Estešunda, odličan za biatlon skijanje, sa velikim potencijalom da bude olimpijski centar. Severnije je Ore, udaljen svega četiri sata od Stokholma.

Još severnije, tačnije u opštini Storuman, su dva manja mesta Ternabi i Hemavan, iz kojih su naši najbolji alpinisti. A to je kraj u kome je odrastao moj otac – uz osmeh će ambasador Lundin, dodajući da je tu veliki skijaški centar, u koji je najbolje ići u aprilu ili maju, jer snega još ima, a i vreme je prijatno. Onaj ko voli da šeta kroz šumu, kao ja, ovde će zaista uživati.

U Kraljevsku operu ili Operski podrum?

Koje destinacije biste preporučili turistima iz Srbije kao najbolji izbor za leto?

- Svakako prvo treba posetiti Stokholm - jedan od najlepših glavnih gradova na svetu. Centar Stokholma izgrađen je već krajem 18. veka, za vreme baroka, i njegova arhitektura je vrlo interesantna. Prepun je muzeja, galerija, pozorišta, zabavnih parkova... Nalazi se u vrlo lepom arhipelagu gde može i da se kupa... Uzgred, šoping i lep provod su zagarantovani. Volimo zdravo da jedemo i imamo odlične restorane – kaže ambasador Lundin, ističući da je za njega najbolji „Opera Šelaren“, u prevodu „Operski podrum“, koji se bukvalno nalazi ispod Kraljevske opere, u centru Stokholma, na svega sto metara od Kraljevskog dvora.

- Ovaj restoran nosi jednu Mišelinovu zvezdicu ali, za mene, kao da ih ima više. Pripremaju odličnu hranu u kojoj iskreno uživam. Naročito u specijalitetima od ribe po kojoj je Švedska poznata. Imamo lepu pastrmku i bakalar iz severnih voda, naravno i haringu, ali ne preporučujem da vaš susret sa švedskom kuhinjom počne sa kiselom haringom (zbog dosta jakog mirisa), jer je to prilično egzotično i za one koji nisu navikli, najblaže rečeno - teško jelo. S obzirom da je Švedska zemlja šuma, imamo i puno divljači, pa preporučujem jela od mesa losa i irvasa, koja su zanimljiva i veoma ukusna.

Osim Stokholma, treba obavezno posetiti Geteborg - veoma lep grad, posebno leti. Nalazi se na zapadnoj obali i ima malo drugačiji arhipelag. Poznat je po izuzetno slatkim račićima. Takvih nema na Mediteranu, pa ih obavezno treba probati. I kad smo već kod hrane, moram da istaknem naše slatkiše. Zaista su ukusni. Kuriozitet je da su mnogi slatkiši vezani za kraljevsku kuću. Tako, na primer, kada se rađaju kraljevska deca, u njihovu čast se kreiraju specijalni slatkiši, kao što su - torte za princeze, lepo dekorisane i veoma ukusne.

Novi trend: besplatna kultura

U zemlji u kojoj se dodeljuje Nobelova nagrada, ulaže mnogo novca u obrazovanje i tehnološki razvoj, kultura zauzima posebno mesto. Šta preporučujete da se obavezno poseti?

- Svakako treba posetiti Kraljevsku operu, koja potiče iz 18. veka. Izgrađena je u vreme kralja Gustava III, koji je ubijen (u operi „Bal pod maskama“ je istinita priča o njemu), ali pre nego što se to desilo, uveo je takozvanu visoku kulturu u Švedsku i to je ostalo do danas – s ponosom ističe ambasador Lundin.

-Imamo i veliki, vrlo lep teatar u Kraljevskom dvoru. Kralj, inače, ima nekoliko dvorova i u jednom od njih on provodi leto. U toj rezidenciji je i teatar iz 18. veka, koji radi od maja do septembra. Posetiti taj teatar je pravi doživljaj. Doduše, gotovo da je nemoguće naći karte iako su vrlo skupe, ali vredi se potruditi. Predstave su vrlo zanimljive, a još više atmosfera i ambijent. Ingmar Bergman je čak napravio i interesantan film iz tog teatra - film „Čarobna frula“.

U Stokholmu ima dosta muzeja koje bi trebalo posetiti. Naš novi Narodni muzej je prošle godine otvoren i za sve posetioce je - besplatan. To je novi trend kod nas: besplatna kultura. Ovaj muzej je veoma lep i bogat, sa mnoštvom zanimljivih eksponata, uključujući najvažnija dela naših umetnika. Treba ga svakako obići, isto kao i Muzej broda Vasa, vojnog broda iz 17. veka, koji je pronađen 60-ih godina na dnu arhipelaga u blizini Stokholma. Brod je unikatan i dobro očuvan, pa je zahvaljujući tome, ovaj muzej i najomiljeniji među turistima.

Ipak, „Scandic“

Mnogi bi rekli: sve je to sjajno ali kako doći do tamo, gde odsesti i najvažnije – da li je skupo?

- Do Stokholma nije skup put. Ima par low cost kompanija sa vrlo povoljnim cenama avio-karata. Ryan Air, na primer, leti iz Niša 2-3 puta nedeljno, a Wizz Air leti direktno iz Beograda za Stokholm svaki drugi dan – kaže ambasador Lundin.

– Ono što nije tako jeftino u Stokholmu je hotelski smeštaj, koji košta gotovo dva puta više nego u drugim gradovima. Ima mnogo brendiranih hotela, ali ako želite švedski hotel, moja preporuka je „Scandic“. To je veliki lanac koji sada ima svoje objekte i u Nemačkoj. Uglavnom su to hoteli za poslovne goste. Cene su im pristojne i za porodične sobe za do četiri osobe. Nose 3 ili 3+ zvezdice, jer često nemaju bazen. U Stokholmu preporučujem „Scandic Haymarket“, koji se nalazi u bivšoj robnoj kući, nekada veoma poznatoj, jer je u njoj radila glumica Greta Garbo. Taj hotel ima priču, sav je u art deco stilu. Oni, pak, koji žele nešto naj, naj i spremni su da za noć plate 500 evra, treba da izaberu „Grand hotel“, građen krajem 19. veka. Van centra, moguće je naći i jeftiniji hotel. Mada, treba imati na umu da je životni standard u Švedskoj prilično visok, pa je za očekivati da su i cene u skladu s tim. Doduše, i kod nas je, kao i kod vas, u trendu etno turizam. Kraj koji se zove Dalarna, sat i po udaljen od Stokholma, je naša Šumadija. To je centar etno turizma, sa puno muzeja, ali i folk festivala koji se organizuju svakog leta. Imamo mnogo lepu narodnu muziku – s ponosom naglašava ambasador Lundin, i dodaje, za one koji ne znaju, da je njihov narodni instrument – violina, instrument nežnih duša.

Ljubav na prvi pogled

Ipak, uvreženo je mišljenje da su ljudi sa severa hladni,  zatvoreni… Kakvi su, u stvari, Šveđani?

- To je baš teško pitanje. Ja mislim da Šveđani poštuju okolinu i druge narode. Švedska je, moram priznati, dosta individualistička kultura, ali to ne znači da je egocentrična i bez emocija. Naprotiv. Zato se dobro osećamo u Srbiji – naglasio je ambasador Lundin. – Inače, Šveđani vole da putuju. Svake godine 30.000 Šveđana poseti Crnu Goru, ali čak 600.000 Šveđana svake godine ode na Tajland, jer idu tamo gde je toplo. Posećuju i Srbiju, pre svega, Beograd. Još nemamo validne statističke podatke o njihovom broju, ali je sigurno da ima potencijala za obostrano veću turističku razmenu.

Šta biste, na kraju, rekli onima koji bi umesto na jug, ovog leta poželeli da krenu na sever?

- Za njih ali i za one koji još nisu razmišljali da krenu put severa, moja poruka je da ne treba robovati klišeima i da hrabro treba prihvatati izazove – rekao je ambasador Lundin. - Ono što pouzdano znam je da će jedan produženi vikend u Stokholmu, sigurno svima mnogo značiti. Znajući vaše ljude, verujem da će to biti ljubav na prvi pogled.

Ljiljana Rebronja

 

Komentara (0)

Povezane vesti

Turizam
Avio-kompanija u kojoj patike postaju deo uniforme
26. April 2024
Počev od 6. maja, holandski avio-prevoznik KLM Royal Dutch Airlines dozvoljava svojim...
Turizam
Zlatibor dobija rekreaciono jezero
26. April 2024
Opština Čajetina raspisala je tender za izradu generalnog projekta, idejnog...
Turizam
Putovanje kroz TourismTech: Nove tehnologije u hotelijerstvu i turizmu
23. April 2024
U ponedeljak, 22.04.2024. na Fakultetu za hotelijerstvo i turizam u Vrnjačkoj Banji,...
Turizam
Egejska regija Turske: Raj za sladokusce i ljubitelje vina
19. April 2024
Kada kažemo maslinovo ulje, morski plodovi i vina raskošnog ukusa, najčešće...