Korona i robotizacija ugrožavaju radna mesta u ugostiteljstvu

22. Jun 2020
Ilustracija, foto: Pixabay
Ilustracija, foto: Pixabay

Oko 53 miliona radnih mesta u Evropskoj uniji biće robotizovano do 2030. godine, što bi moglo biti ubrzano usled pandemije virusa kovid-19, a zbog čega će više od 20% radne snage biti primorano na sticanje novih veština i prekvalifikaciju, pokazala je studija.

To su rezultati istraživanja globalnog instituta McKinsey o budućnosti rada u Evropi i uticaju kovida-19 i automatizacije na zaposlenost u EU.

U izveštaju je navedeno da bi skoro 59 miliona ljudi u EU, odnosno 26% od ukupnog broja zaposlenih, moglo u kratkom roku da se suoči sa ekonomskim posledicama pandemije i restriktivnih mera - smanjenjem radnih sati i plate, ili sa privremenim ili stalnim prestankom radnog odnosa.

Kriza sa virusom kovid-19 imala je snažan uticaj na tržišta rada u EU, međutim pandemija nije jedini razlog promena i oblikovanja budućnosti rada u Evropi.

Radna mesta koja su ugrožena zbog pandemije virusa kovid-19, ali i automatizacije variraju po sektorima, međutim najveći broj poslova u riziku su u tri oblasti - trgovini, proizvodnji i ugostiteljstvu.

Broj evropskog radno sposobnog stanovništva biće smanjen za oko 13,5 miliona, odnosno za oko 4% do kraja decenije, a pad će posebno biti izražen u Nemačkoj sa oko četiri miliona i Italiji sa oko 2,5 miliona manje.

Automatizacija i zamrzavanje pojedinih ekonomskih aktivnosti, koji će se odvijati različitim brzinama, dovešće do smanjenja broja radnih mesta i ubrzati proces stvaranja novih profesija.

Kovid-19 bi s jedne strane mogao da ubrza prelazak radne snage na nove poslove koji zahtevaju drugačije veštine, a sa druge strane kriza s virusom mogla bi da produbi razlike između više i manje obrazovanih radnika, ali i između država u EU, navedeno je u izveštaju.

Navodi se da oko 50% Evropljana živi u stabilnim ekonomijama koje privlače nove stanovnike, da se evropske oblasti koje čine dom za oko 30% Evropljana suočavaju sa smanjenjem radno sposobnog stanovništva zbog imigracije ili starenja, a da preostalih 20% čini kategorija sa dinamičnim rastom i najvišim BDP-om po glavi stanovnika.

Broj radno sposobnog evropskog stanovništva koji živi i radi u drugoj evropskoj državi udvostručio se od 2003. do 2018. sa oko osam na 16 miliona, dodaje se u izveštaju.

Izvor: Tanjug / eKapija

Komentara (0)

Povezane vesti

Restoraterstvo
5 Star Dinner – Veliki humanitarni događaj u okviru 2. Belgrade Restaurant Show-A
22. Septembar 2023
U prostorijama Turističke organizacija Srbije 21. septembra održana je konferencija za medije...
Restoraterstvo
Evropska Unija finansira rekonstrukciju  Kraljeve vinarije u Topoli
12. Septembar 2023
Nemačka saradnja u Srbiji (GIZ) najavila je za oktobar raspisivanje tendera za rekonstrukciju...
Restoraterstvo
Pokrenuta savremena tech platforma za zapošljavanje u ugostiteljstvu
28. Jun 2023
Laboro.io web aplikacija ima za cilj da pojednostavi i znatno ubrza proces regrutovanja i...
Restoraterstvo
Trendovi u ugostiteljstvu povodom decenije Metro HoReCa centra
21. Jun 2023
Povodom obeležavanja decenije postojanja METRO HoReCa centra, održan je stručni skup pod...