“Zeleni hoteli” - plava Planeta

Poslednjih godina širom sveta “niču” zgrade ozelenjenih krovova, fasada ili enterijera. U pojedinim gradovima, devastirana područja se rekonstruišu izgradnjom parkova na “mostovima” iznad krovova kuća i zgrada, ili postavljenjem vertikalnih bašti preko čitavih fasada koje liče na prava zelena umetnička dela. Osim težnje da se objekat okruži i uklopi u pejzaž, dizajneri veoma uspešno uvode pejzaže u objekte ili zgrade bukvalno utapaju u prirodu simulirajući strukture terena i zelenila.

Da bi, osim što izgledaju “zeleno”, ovakvi objekti zaista zaslužili taj epitet treba da budu izgrađeni u potpunosti u skladu sa ekološkim standardima. Pojmovi koji se najčešće povezuju sa ovom vrstom zgrada su: energetska efikasnost, pasivna kuća, zgrada ostrvo, obnovljivi izvori energije. To u suštini znači da objekat mora da bude projektovan i izgrađen u skladu sa svojom okolinom i klimatskim uslovima, kao i dobro toplotno izolovan kako bi potrebna količina energije za grejanje i hlađenje bila minimalna. Za potrebe utroška energije preporučuju se obnovljivi izvori, kao što su sunčeva energija, geotermalne vode ili vetar. Materijali koji se koriste prilikom građenja treba da budu ekološki, potpuno bezbedni za korisnike i okolinu. U toku eksploatacije objekti ne smeju negativno uticati na okolinu, emitovanjem bilo kakve vrste zagađenja, bilo u vidu štetnih gasova, zagađenih otpadnih voda ili svetlosnog zagađenja.

U proces projektovanja i izgradnje “zelenih” objekata obično su uključeni sertifikovani stručnjaci. Pojedine države imaju zvanično usvojene standarde za oblast ekološke izgradnje. Kod nas se najčešće srećemo sa LEED standardima i sertifikatima u vezi sa građevinom i arhitekturom.

U oblasti hotelijerstva, takođe postoje standardi koji se mogu ispuniti da bi se pristupilo zvaničnim asocijacijama “zelenih hotela”.

I zeleni i štedljivi
Pojam ”zeleni hotel” je širi od pojma „zelena arhitektura“. On podrazumeva sve elemente zelene gradnje, ali je u sve to uključena i kompletna usluga. Kada se izgradi nov objekat ili postojeći adaptira u skladu sa propisanim standardima, kompletna menadžerska struktura, kao i ostalo osoblje mora biti edukovano da radi i ponaša se u skladu sa zahtevima „zelenog hotela“. Svi elementi usluge koja se u hotelu pruža su obuhvaćeni. Sredstva za održavanje i čišćenje prostorija, sredstva za pranje rublja i sredstva za ličnu higijenu moraju biti neškodljiva za okolinu i biorazgradiva. Takođe, poželjno je da se u hotelskim restoranima služi hrana od namirnica iz organskog uzgoja.

Količina vode i električne energije koja se troši strogo je propisana u skladu sa kapacitetima objekta. U tom smislu objekat može biti dizajniran kao „pametna kuća“, što znači da putem senzora prima spoljne uticaje i reaguje u skladu sa njima. Kada se u prostoriji postigne određena temperatura, sistemi grejanja i hlađenja automatski reaguju, ukoliko je insolacija visoka, zastori se automatski spuštaju ili navlače. Poseban element u okviru „pametnih kuća“ jeste i sistem za navodnjavanje i održavanje zelenila.

Sve popularniji ozelenjeni krovovi
Pojam “zeleni hotel“ podrazumeva da sam objekat i njegovo okruženje budu bogato ozelenjeni. Osim zelenila koje je u direktnom kontaktu sa tlom, u hotelima se može uzgajati zelenilo u posudama – žardinjerama ili kontejnerima, ili u vidu vertikalnih bašti. Ozelenjeni krovovi su, isto tako, veoma popularni u savremenoj arhitekturi. Ove trendove prate i proizvođači hortikulturnih elemenata i uzgajivači biljaka. Na tržištu su u ponudi gotovi, tipski sistemi za ozelenjavanje krovova, kao i gotove posude i konstrukcije za vertikalne vrtove. Njihova poenta jeste da se veoma jednostavno polažu na postojeće podloge i slažu poput puzzli.

Klasične krovne bašte i žardinjere radile su se sa slojevima hidroizolacije, drenaže od šljunka sa drenažnim cevima, slojeva geotekstila (kao zaštite od prodiranja korenja biljaka u konstrukciju) i humusnog sloja. Od debljine humusnog sloja zavisi koje vrste biljaka se mogu saditi, te se u odnosu na to krovne bašte dele na intenzivne ili ekstenzivne. Danas umesto klasičnih slojeva mogu se koristiti prefabrikovane, uglavnom plastične strukture, dok se umesto zemlje mogu koristiti substrati.

Ovakvi, novi sistemi imaju brojne pogodnosti. Osim što im je ugradnja brža i jednostavnija, drenažni slojevi su optimizovani da zadrže onoliko vode i vlage koliko je biljkama potrebno, a da ne dođe do truljenja, dok je substrat daleko lakši od humusne zemlje, a jednako hranljiv za biljke. Težina sloja zemlje, tj. substrata je posebno važna, naročito kod dogradnji i adaptacija postojećih objekata, kako bi konstrukcija zgrade mogla da izdrži krovne bašte ili žardinjere.

Hotelski vrtovi kao spomenici kulture!
Ono što je veoma važno za sve pomenute vrste zelenila jesu sistemi zalivanja. Poželjno je da budu automatski, po sistemu „kap po kap“, kako bi se biljkama obezbedio potreban nivo vlage, a ipak postigla ušteda u količini utrošene vode.

Kada se odabere sistem i vrsta bašte, ostaje jedino da se dobro ukomponuju biljke. U rukama dizajnera hortikulturnog uređenja visoko i nisko drveće, grmovi, puzavice, perene, cvetnice, poleguše mogu formirati svojevrsno umetničko delo, ali i prostor od kojeg zastaje dah. O tome svedoče i primeri hotelskih vrtova koji su svrstani u spomenike kulture.

Biljke, bašte, zeleni krovovi umnogome utiču pozitivno na okruženje, kao i na potrošnju energije u objektu, ukoliko je njihova sadnja planirana i namenska. Nesporno je da zelene tampon zone štite od buke, preterane insolacije leti, naleta vetrova zimi, dok zelene fasade i krovovi pružaju dodatnu termičku izolaciju zgradi.

Uz sve prednosti „zelene gradnje“ i „zelenih hotela“, uz obučene menadžere i osoblje, možemo imati hotel koji štedi vodu i energiju, ne zagađuje okolinu otpadom. Na ovaj način hotelijerima se smanjuju troškovi eksploatacije i održavanja, ali i čuva predivna Plava Planeta.

Tekst je objavljen u časopisu Turistički Svet, broj 76.