U Stokholmu osnovan Muzej istorije žena

16. April 2019
U Stokholmu osnovan Muzej istorije žena

Uprkos činjenici da žene čine polovinu svetske populacije, dominantno nasleđe i istorijski narativi širom sveta duboko su patrijarhalni - muškarci su glavni istorijski protagonisti, pa su Lina Tomsgard i Helene Laršon Puset odlučile da učine žene i njihova postignuća tokom istorije vidljivijim, i to kroz Muzej istorije žena u Stokholmu.

- Tradicionalno, istoriju pišu muškarci za muškarce o muškarcima. Istorija je obično svedočanstvo o vojnoj i političkoj moći, a to su oblasti u kojima žene nisu toliko bile prisutne. Ima toliko priča u kojima su žene imale vodeću ulogu, a koje nisu toliko poznate, iako govore o tome kako smo došli do trenutka u kome živimo. I to znanje bi trebalo da bude deo kolektivne memorije - naglasila je Tomsgardova, direktorka Muzeja istorije žena u Stokholmu.

U razgovoru za Tanjug ona objašnjava da je Muzej istorije žena zamišljen kao saradnja muzeja, arhiva, pozorišta i da im je ambicija da ispričaju istoriju žena koja još nije ispričana.

- To ćemo učiniti bez konkretne zgrade. Pretvorićemo ceo Stokholm u Muzej istorije žena. U arhivima već postoje priče o ženama tokom istorije, samo ih treba pronaći i istražiti, a onda ćemo koristiti najrazličitije platforme da ih ispričamo - rekla je Lina Tomsgard.

Ona naglašava da priče žena iz različitih perioda istorije treba da budu deo kolektivne memorije, i te priče mogu se ispričati kroz predavanja, šetnje gradom, filmove, na različitim mestima po gradu i da postanu inspiracija ljudima.

Holivudski filmovi i velike biografije pokazuju da se povećava interesovanje za ulogu žena tokom istorije.

- I muškarci i žene su podjednako zainteresovani za ove priče i pred nama je ogromno polje za istraživanje - ko su bile te žene, šta su uradile, zašto. Sigurna sam da ima mnogo zanimljivih priča i u Srbiji. Samo se zapitajte šta sve možete pronaći u arhivima i ako čitate između redova - rekla je Tomsgardova.

- Ima vrlo važnih žena u svim oblastima - avanturistkinje, uspešne žene u biznisu, ali i one koje su se borile za svoja prava i koje nisu uspele u tome, ali su takođe uticale na to gde smo i ko smo sada. Malo je onih heroina koje su dobile svoj portret ili statuu u muzeju, ali sve one koje su im prethodile, koje su se borile, širile znanje, takođe su deo nas i naše budućnosti - istakla je Tomsgard i pomenula švedsku avanturistkinju koja je pola života provela obilazeći svet u malom brodu, pomagala ljudima u nevolji, osnovala školu za siromašne žene i niko nije snimio film o njoj.

Svoju potragu za pričama o važnim ženama u istoriji čovečanstva van Švedske odlučile su da počnu u Srbiji pošto je Helene Laršon Puset bila ataše za kulturu Ambasade Švedske u Beogradu i, kako kaže, obožava Srbiju.

Kao menadžerka za kolekcije, istraživanje i razvoj Muzeja istorije žena Laršon Pusetova naglašava da što više istražuje, sve više biva inspirisana ženama kroz istoriju.

- Kada počnete da istražujete arhive, pronađete priče o ženama, ali to je veliki posao. Neke od važnih žena u istoriji mogu biti velika inspiracija, ali dovoljno je i da se okrenete ličnoj istoriji. Moja baka je bila deo pokreta žena u 19. veku i mnogo je priča o borbama koje su vodile za pravo žena da glasaju. Moja majka ima 93 godine, potiče iz malog grada u južnom delu Švedske i pričala mi je kako su preživljavali i kako su gradili Švedsku - istakla je Helene Laršon Puset.

Kaže da je dok je radila kao ataše za kulturu Ambasade Švedske u Srbiji sarađivala s muzejima i arhivima i da je u njima pronašla mnogo potencijala za istraživanje, čemu se raduje.

- Ne mogu da imenujem Srpkinje o kojima smo pronašli informacije u arhivima i muzejima, ali one su tu. Slikarke, vajarke, arhitekte, političarke... U Švedskoj, teško je pronaći lične arhive žena, dominiraju muškarci, što je malo čudno, ali mi upravo želimo da inspirišemo ljude da saznaju o ženama tokom istorije, da se kreiraju njihove arhive kako bi buduće generacije znale o njima i nastavile istraživanja - objasnila je Laršon Pusetova.

- Pronaći ćemo te žene, pisaćemo knjige o njima, organizovaćemo izložbe, putovaćemo po drugim zemljama i pokušaćemo da inspirišemo druge da zavire u istoriju i kreiraju arhive za budućnost - dodala je.

A na pitanje zašto su se odlučile za "muzej bez zidova", Lina Tomsgard odgovara pitanjem: "Gde da nađemo zgradu u koju možemo da smestimo polovinu čovečanstva?".

Izvor: Tanjug

Comments (0)

Connected news

Others
U bečkom muzeju dela okačena ukoso
22. March 2023
Muzej Leopold u Beču je okačio odabrana dela Klimta, Šilea i drugih umetnika ukoso kako...
Others
Bečki zoološki vrt 20 godina gaji velike pande
16. March 2023
Nedavno je Bečki zoološki vrt Šenbrun obeležio 20 godina saradnje u zajedničkom...
Others
Raspisan javni poziv za najlepšu fotografiju Zemuna
13. March 2023
Opština Zemun raspisala je javni poziv za izbor najlepše fotografije Zemuna za...
Others
Beograd dobija muzej posvećen ženama?
06. March 2023
Ministarka kulture i predsednica Koordinacionog tela za rodnu ravnopravnost Maja Gojković...